Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved obišao je jamu Kamenjarku kod Radašinovaca u blizini Benkovca, gdje je u tijeku ekshumacija posmrtnih ostataka osoba stradalih tijekom Drugog svjetskog rata i poratnog razdoblja.
Riječ je o lokaciji koja se nalazi na području Parka prirode Vransko jezero, na brdu Kamenjak. Jama je duboka približno 57 metara, a njezina je unutrašnjost desetljećima bila mjesto šutnje, straha i bolnih sjećanja lokalnog stanovništva.
Prema dosadašnjim informacijama, iz jame su ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 41 osobe. Među pronađenima je, prema izvješću HINA-e, jedna žena, dvoje maloljetnika te šest mlađih muškaraca u dobi od 18 do 20 godina. Ostale žrtve, prema dosadašnjim procjenama, bile su muške osobe mlađe životne dobi.
Konačan broj žrtava, kao i njihov identitet i okolnosti stradanja, bit će poznati tek nakon završetka terenskih radova, sudsko-medicinske obrade i mogućih postupaka identifikacije.
Jama Kamenjarka kao mjesto povijesnog sjećanja
Jama Kamenjarka nalazi se u blizini Radašinovaca i povezana je sa svjedočanstvima stanovnika okolnih mjesta, među kojima su Polača, Raštević, Lisičić i Podgrađe.
Lokalno stanovništvo desetljećima je prenosilo priče o osobama koje su tijekom rata i neposredno nakon njegova završetka nestajale bez službenog objašnjenja. Takva svjedočanstva često su se prenosila unutar obitelji, ali se o njima javno govorilo vrlo malo, osobito u razdoblju kada istraživanje ratnih i poratnih stradanja nije bilo moguće provoditi na sustavan i otvoren način.
Iznad jame u Polači je još 1995. godine podignuta kapelica Svih svetih, a u blizini se nalazi i križni put. Za mještane i obitelji nestalih kapelica predstavlja mjesto molitve i sjećanja, ali i podsjetnik na potrebu da se sudbine nestalih napokon rasvijetle.
Na tom području posebno se pamti stradanje stanovnika Polače i okolnih sela tijekom 1944. godine. Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo hrvatskih branitelja, velik broj civila stradao je u ratnim okolnostima, dok su pojedinačne sudbine mnogih osoba ostale nepoznate.
Dosad pronađeni posmrtni ostaci
Ekshumacija na Kamenjarki provodi se uz stručni nadzor i uz primjenu sigurnosnih mjera. Dosadašnji nalazi upućuju na to da se u jami nalaze posmrtni ostaci osoba različite dobi, među kojima i maloljetnika.
Prema dostupnim navodima, postoje svjedočanstva da su neke osobe u jamu možda bačene žive. Takve navode potrebno je promatrati s najvećom odgovornošću jer će konačne okolnosti smrti moći potvrditi tek stručna obrada pronađenih ostataka, dostupna dokumentacija i drugi relevantni dokazi.
U ovakvim slučajevima identifikacija nije jednostavna. Posmrtni ostaci često su desetljećima bili izloženi vlazi, promjenama temperature i drugim prirodnim utjecajima. Zbog toga stručnjaci nakon ekshumacije provode antropološku i sudsko-medicinsku analizu, a u pojedinim slučajevima moguća je i usporedba DNK uzoraka s uzorcima članova obitelji.
Važno je naglasiti da ekshumacija nije samo tehnički postupak. Ona je prije svega humanitarna i civilizacijska obveza prema žrtvama i njihovim obiteljima. Svaka pronađena osoba dobiva priliku za dostojanstven ukop, a obitelji napokon mogu dobiti odgovor na pitanje koje ih je pratilo desetljećima.
U jami pronađena i eksplozivna naprava
Tijekom pregleda jame pronađena je i ručna bomba. Zbog toga su na teren pozvani pirotehničari koji su opasnu napravu uklonili, nakon čega su stručni radovi mogli biti nastavljeni.
Prisutnost eksplozivnih sredstava na mjestima masovnih grobnica nije neuobičajena. Na brojnim lokacijama iz razdoblja Drugog svjetskog rata i poraća i danas se mogu pronaći neaktivirane granate, mine, bombe i druga sredstva.
Takvi nalazi dodatno otežavaju rad istraživačkih ekipa i zahtijevaju posebnu pripremu. Prioritet je uvijek sigurnost svih sudionika – pirotehničara, arheologa, antropologa, policije i drugih stručnjaka koji sudjeluju u postupku.
Nakon uklanjanja bombe radovi na Kamenjarki nastavljeni su prema planu. Očekuje se da će daljnji pregled jame dati dodatne informacije o broju osoba koje se u njoj nalaze i mogućem načinu njihova stradanja.
Medved: Istraživanje se mora nastaviti
Tijekom obilaska ministar Tomo Medved istaknuo je važnost nastavka istraživanja svih lokacija na kojima se sumnja da se nalaze posmrtni ostaci žrtava.
Medved je Kamenjarku opisao kao mjesto koje svjedoči o zločinima i poslijeratnom prikrivanju stradanja. Takve političke i povijesne ocjene potrebno je promatrati u kontekstu izjave ministra, dok će pojedinačne okolnosti stradanja svake žrtve morati biti utvrđene na temelju stručnih nalaza i dostupnih izvora.
Ministarstvo hrvatskih branitelja posljednjih godina provodi sustavna terenska istraživanja, probna iskapanja i ekshumacije na različitim područjima Hrvatske. Prema službenim podacima, u posljednjem desetljeću obavljena su istraživanja na više od 90 lokacija u 16 županija, pri čemu su pronađeni posmrtni ostaci više od dvije tisuće osoba.
Istraživanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poratnog razdoblja provodi se usporedno s traženjem osoba nestalih u Domovinskom ratu. Te dvije skupine žrtava povijesno su različite, ali ih povezuje jednaka potreba za istinom, dostojanstvom i pravom obitelji na saznanje o sudbini njihovih najbližih.
Obitelji imaju pravo na istinu
Za obitelji nestalih svaka nova ekshumacija predstavlja mogućnost da nakon više desetljeća dobiju odgovor. Mnoge obitelji nikada nisu imale grob na kojem bi zapalile svijeću ili odale počast svojim najbližima.
Upravo zato pronađena grobišta nisu samo povijesne lokacije. Ona su mjesta osobne i obiteljske tragedije. Iza svakog pronađenog ostatka nalazi se životna priča, obitelj, dom i zajednica koja je izgubila svojega člana.
U javnosti se o ovim temama često vode političke i ideološke rasprave. Međutim, najvažnije je da stručne službe mogu nesmetano raditi, da se poštuje dostojanstvo žrtava i da se rezultati objavljuju odgovorno, bez senzacionalizma i preuranjenih zaključaka.
Kada se pronađu posmrtni ostaci, potrebno je učiniti sve kako bi se utvrdio identitet osobe. Ako identifikacija nije moguća, žrtve i dalje moraju biti dostojanstveno pokopane i obilježene.
Povijesna odgovornost današnjih generacija
Istraživanje jame Kamenjarke ponovno otvara pitanje odnosa hrvatskog društva prema žrtvama svih totalitarnih i autoritarnih sustava te prema svim neistraženim stratištima.
Bez obzira na političke okolnosti u kojima su pojedinci stradali, svaka nevina žrtva zaslužuje poštovanje. Društvo koje želi graditi budućnost mora biti spremno suočiti se s vlastitom prošlošću, uključujući i njezine najteže i najbolnije dijelove.
To ne znači raspirivanje novih podjela, nego upravo suprotno – stvaranje temelja za odgovorniji odnos prema povijesti. Istina o stradanjima može biti teška, ali šutnja i zaborav ostavljaju prostor za nove manipulacije i nepravde.
Jama Kamenjarka zato nije samo mjesto na kojem se provodi ekshumacija. Ona je i mjesto na kojem se susreću prošlost, sadašnjost i obveza prema budućim generacijama.
Zaključak
Obilazak jame Kamenjarke ministra Tome Medveda podsjetio je javnost da u Hrvatskoj još uvijek postoje brojne neistražene lokacije na kojima počivaju žrtve Drugog svjetskog rata i poratnog razdoblja.
Dosadašnji pronalazak posmrtnih ostataka najmanje 41 osobe pokazuje razmjere tragedije koja je desetljećima bila skrivena od javnosti. Ipak, konačni rezultati istraživanja još nisu poznati. Tek nakon završetka ekshumacije i stručne obrade bit će moguće pouzdanije govoriti o broju žrtava, njihovu identitetu i okolnostima stradanja.
Najvažnije je da se radovi nastave profesionalno, transparentno i uz puno poštovanje prema žrtvama i njihovim obiteljima. Svaka pronađena osoba znači korak prema istini, a svaki dostojanstveni ukop čin je poštovanja prema ljudskom životu.
Kamenjarka tako postaje još jedno mjesto u Hrvatskoj koje podsjeća da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena, bez obzira na to koliko je vremena prošlo od njezina stradanja.
