Nakon višegodišnje poslijepotresne obnove u Zagrebu je svečano otvoren obnovljeni Muzej Mimara. Svečanosti su nazočili predstavnici državnog vrha, Grada Zagreba, kulturnih ustanova, diplomatskog zbora, vjerskih zajednica i brojni uzvanici.
Muzej je nakon potresa 2020. godine bio zatvoren, a obnova zgrade ubraja se među najzahtjevnije projekte obnove hrvatske kulturne infrastrukture. Projekt je obuhvatio konstrukcijsko ojačanje, energetsku obnovu, restauratorsko-konzervatorske radove te uređenje potpuno novog stalnog postava.
Za javnost će Muzej Mimara svoja vrata otvoriti 7. studenoga.
Obnova vrijedna desetke milijuna eura
Vrijednost obnove Muzeja Mimara procjenjuje se na približno 70 do 75 milijuna eura, ovisno o obuhvatu projekta i uračunatim radovima. Sredstva su osigurana iz Fonda solidarnosti Europske unije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna.
Projekt je bio složen zbog povijesne vrijednosti zgrade, ali i zbog potrebe da se istodobno zadovolje suvremeni standardi sigurnosti, energetske učinkovitosti i muzejske zaštite.
Obnovom je poboljšana mehanička stabilnost zgrade, a posebna pozornost posvećena je očuvanju izvornih historicističkih elemenata. Restauratori i konzervatori radili su na pročelju, interijeru, ukrasnim elementima i drugim detaljima koji su dio arhitektonske vrijednosti Muzeja Mimara.
Jedna od najuočljivijih promjena jest povratak izvorne žute boje pročelja. Zgrada je time ponovno dobila izgled koji je imala u razdoblju nakon izgradnje krajem 19. stoljeća.
Zgrada koja je obilježila Donji grad
Muzej Mimara smješten je u monumentalnoj zgradi na Rooseveltovu trgu, u sklopu povijesnog kompleksa donjogradskih gimnazija.
Zgrada je izgrađena 1895. godine u duhu historicizma, a tijekom više od jednog stoljeća postala je jedan od prepoznatljivih simbola zagrebačkog Donjeg grada.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je da Muzej Mimara ima posebno mjesto u kulturnom identitetu Zagreba. Prema njegovim riječima, simbolično je što je zgrada izgrađena nakon potresa u 19. stoljeću, a sada je temeljito obnovljena nakon potresa koji je pogodio Zagreb 2020. godine.
Muzej je otvoren 1987. godine, a njegov je fundus povezan s donacijom kolekcionara Ante Topića Mimare. Zbirka obuhvaća umjetnine različitih razdoblja, kultura i geografskih područja.
Novi stalni postav
Obnova zgrade iskorištena je i za stvaranje novog stalnog postava.
Ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše istaknula je da obnova prostora nije bila jedini cilj projekta. Jednako važno bilo je osmisliti način na koji će se zbirka predstaviti današnjoj publici.
Fundus Muzeja Mimara broji približno 3900 umjetnina, a za početni stalni postav odabrano je oko 1200 predmeta.
Za razliku od ranijeg postava koji je u većoj mjeri počivao na kronološkom prikazu razvoja umjetnosti, novi koncept organiziran je oko tema prirode, društva i vjere. Uz te tri glavne cjeline, postav obuhvaća i niz manjih tematskih područja.
Takav pristup posjetiteljima omogućuje uspoređivanje umjetnina različitih razdoblja i kultura. Umjetnička djela ne promatraju se samo prema vremenu nastanka, nego i prema načinu na koji pojedina društva prikazuju čovjeka, prirodu, religiju, moć, svakodnevni život i odnos prema svijetu.
Spoj tradicije i suvremene muzeologije
Novi stalni postav nastoji povezati povijesnu vrijednost predmeta sa suvremenim načinima njihova predstavljanja.
U projektiranju postava sudjelovali su stručnjaci iz područja muzeologije, arhitekture, dizajna i zaštite kulturne baštine. Posebna pozornost posvećena je načinu kretanja posjetitelja, rasvjeti, informacijama i odnosu između pojedinačnih umjetnina.
Ideja je da muzejski prostor ne bude samo mjesto čuvanja predmeta, nego i prostor učenja, uspoređivanja i osobnog doživljaja.
Jedan od elemenata novog postava jest usporedno prikazivanje umjetnina. Posjetitelj može promatrati kako različite kulture i civilizacije obrađuju slične motive, ali ih pritom oblikuju na različite načine.
Takav koncept može biti posebno zanimljiv učenicima, studentima i obiteljima jer omogućuje razgovor o umjetnosti kroz teme koje su razumljive i današnjoj publici.
Prizemlje dobiva galerijsku funkciju
Obnovljeno prizemlje Muzeja Mimara uređeno je kao galerijski prostor za povremene izložbe.
Time muzej dobiva mogućnost organiziranja većeg broja gostujućih izložbi, suradnji s drugim ustanovama i predstavljanja suvremenih umjetnika.
U idućem razdoblju najavljeni su programi posvećeni mladim umjetnicima, kao i suradnje s drugim hrvatskim muzejima i zbirkama.
Galerijski prostori trebali bi pridonijeti tome da Muzej Mimara bude aktivan tijekom cijele godine, a ne samo mjesto koje se posjećuje zbog stalne zbirke.
Kulturna baština nakon potresa
Obnova Muzeja Mimara dio je šire obnove zagrebačke kulturne i javne infrastrukture nakon potresa.
Potresi 2020. godine teško su oštetili brojne muzeje, crkve, škole, fakultete, upravne zgrade i druge objekte. U slučaju muzeja, obnova je bila dodatno zahtjevna jer je istodobno trebalo zaštititi zgradu i umjetnine.
Kulturne ustanove morale su evakuirati dio fundusa, osigurati privremena spremišta i pripremiti dokumentaciju za konstrukcijsku i cjelovitu obnovu.
Muzej Mimara jedan je od projekata koji pokazuju koliko obnova kulturne baštine uključuje različite struke. U njoj sudjeluju građevinski stručnjaci, arhitekti, konzervatori, restauratori, muzealci, povjesničari umjetnosti i brojni drugi djelatnici.
Muzej se otvara novim generacijama
Ravnateljica Tajana Pleše poručila je da je Muzej Mimara obnovljen kako bi bio dostupan novim generacijama posjetitelja.
Poseban izazov bit će približiti zbirku mladima i publici koja možda nema naviku posjećivati muzeje. Novi postav, tematska organizacija i galerijski program trebali bi pomoći u stvaranju otvorenijeg i pristupačnijeg prostora.
Muzej može imati važnu ulogu i u kulturnom turizmu. Zagreb godišnje posjećuju brojni turisti, a obnovljeni Muzej Mimara ponovno će biti jedna od važnih kulturnih točaka grada.
Istodobno, njegova vrijednost nije samo turistička. Muzej čuva dio nacionalne kulturne baštine i omogućuje građanima da se upoznaju s umjetničkim djelima različitih civilizacija i razdoblja.
Četrdeset godina od osnutka
Muzej Mimara iduće će godine obilježiti 40 godina od osnutka. Za tu su obljetnicu najavljeni dodatni programi, izložbe i suradnje.
Među planiranim sadržajima ističe se izložba „Donator donatoru”, koja bi trebala predstaviti suradnju s drugim značajnim umjetničkim zbirkama.
Obljetnica će biti prilika za osvrt na dosadašnji rad muzeja, ali i za predstavljanje njegova budućeg smjera.
Nakon obnove, pred Muzejom Mimara sada je zadatak da novu zgradu, stalni postav i galerijske prostore ispuni kvalitetnim programima i učini ih dostupnima što većem broju ljudi.
