Oko 100 ročnika od ukupno 2700 osoba koje su dosad završile temeljno vojno osposobljavanje nije završilo obuku zbog zdravstvenih razloga, objavilo je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.
Podatak je iznesen tijekom predstavljanja izmjena triju pravilnika koji uređuju temeljno vojno osposobljavanje, zdravstvenu sposobnost ročnika i izvršavanje vojne obveze. U Ministarstvu obrane ističu kako broj ročnika koji nisu završili obuku nije zabrinjavajući, s obzirom na fizičku i psihičku zahtjevnost programa koji traje dva mjeseca.
Obuka traje 60 dana i zahtijeva visoku razinu spremnosti
Temeljno vojno osposobljavanje provodi se u intenzivnom ritmu. Ročnici tijekom 60 dana borave u vojnim objektima, prolaze tjelesne pripreme, obuku rukovanja naoružanjem, kretanja, zaštite i spašavanja te niz drugih vojnih sadržaja.
Za razliku od profesionalnih vojnika, većina ročnika prvi se put susreće s vojnim sustavom. To znači da se moraju prilagoditi strogo određenom rasporedu, fizičkom naporu, pravilima ponašanja i životu u kolektivu.
Ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MORH-a Ivan Jušić objasnio je da tijekom tako zahtjevne obuke može doći do promjene zdravstvenog stanja pojedinca. U takvim situacijama potrebno je brzo utvrditi može li ročnik nastaviti obuku ili je zbog zdravstvenih razloga treba prekinuti.
Prema informacijama MORH-a, dosad je temeljnu vojnu obuku završilo oko 2700 ročnika. U četvrti naraštaj uključeno je dodatnih tisuću polaznika.
Uvode se žurne zdravstvene procjene
Jedna od najvažnijih predloženih izmjena odnosi se na postupak utvrđivanja zdravstvene sposobnosti ročnika tijekom same obuke.
Ako se zdravstveno stanje ročnika promijeni na način koji može utjecati na njegovu sposobnost za nastavak osposobljavanja ili vojnu službu, procjena bi se ubuduće trebala provoditi žurno.
To je posebno važno zato što temeljno vojno osposobljavanje traje relativno kratko. Dugotrajno čekanje na liječničku procjenu moglo bi dovesti do nejasnoća – i za samog ročnika i za sustav koji mora odlučiti može li se obuka nastaviti.
Prema predloženim pravilima, procjene bi se obavljale u Zavodu za pomorsku medicinu u Splitu i Zavodu za zrakoplovnu medicinu u Zagrebu.
Cilj nije kažnjavanje ročnika koji zbog bolesti ili ozljede ne može nastaviti obuku, nego pravodobno i stručno utvrđivanje njegova zdravstvenog statusa.
Zdravlje ročnika mora biti prioritet
Vojna obuka podrazumijeva fizički napor, ali i psihičko opterećenje. Zbog toga je važno da se zdravstveno stanje ročnika prati tijekom cijelog programa, a ne samo prije njegova početka.
Liječnički pregledi prije upućivanja u vojarnu daju početnu procjenu sposobnosti, ali ne mogu predvidjeti svaku promjenu koja se može dogoditi tijekom dva mjeseca intenzivnog treninga.
Kod nekih se ročnika mogu pojaviti ozljede, pogoršanje ranijih zdravstvenih problema, psihološke teškoće ili drugi simptomi koji zahtijevaju dodatnu obradu. U takvim slučajevima odluka mora biti utemeljena na medicinskoj procjeni, a ne na pritisku da se obuka završi pod svaku cijenu.
Takav pristup važan je i zbog povjerenja mladih ljudi i njihovih obitelji u sustav. Ročnik mora znati da će se njegovo zdravstveno stanje ozbiljno razmotriti i da prekid obuke iz zdravstvenih razloga neće biti tretiran kao disciplinski neuspjeh.
MORH ne smatra brojku zabrinjavajućom
Ivan Jušić ocijenio je da oko 100 ročnika koji nisu završili obuku ne predstavlja zabrinjavajući podatak. U odnosu na ukupno 2700 osoba koje su završile program, riječ je o manjini, ali dovoljno važnoj skupini da se dodatno uredi procedura zdravstvene procjene.
Ministarstvo obrane pritom želi izbjeći situacije koje su se pojavljivale na početku provedbe programa, kada su roditelji u pojedinim slučajevima morali dolaziti po ročnike kojima se zdravstveno stanje pogoršalo.
U MORH-u navode kako su tada postojali određeni propusti u sustavu te da su se roditeljima ispričali. Iskustva iz prvog naraštaja sada se koriste za poboljšanje organizacije i jasnije definiranje odgovornosti.
Oko 400 ročnika želi ostati u sustavu
Podaci MORH-a pokazuju i da dio ročnika nakon završene obuke želi nastaviti vojnu karijeru. Prema dosad objavljenim informacijama, do 400 ročnika odlučilo je ostati u sustavu Hrvatske vojske.
Taj podatak Ministarstvo može promatrati kao jedan od pokazatelja uspješnosti programa. Temeljno vojno osposobljavanje nije samo izvršavanje obveze, nego i mogućnost da mladi upoznaju vojni poziv i odluče žele li se profesionalno razvijati u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Za Hrvatsku vojsku to je posebno važno u okolnostima kada se povećavaju obrambene potrebe, modernizira oprema i traže novi pripadnici različitih specijalnosti.
Priziv savjesti i izvršavanje vojne obveze
Od ukupnog broja ročnika koji su završili obuku, njih 76 koristilo je pravo na priziv savjesti, što je manje od dva posto.
Priziv savjesti zakonom je zajamčeno pravo, a njegovo korištenje ne znači automatski izbjegavanje odgovornosti prema društvu. Osobe koje se pozovu na priziv savjesti mogu biti upućene na civilnu službu, u skladu s propisima.
MORH je tijekom predstavljanja izmjena govorio i o uređenju vojne obveze za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Posebna se pozornost posvećuje tome da takvi vojni obveznici budu upućeni na nadležni područni odjel koji im je zemljopisno najbliži.
Za hrvatske državljane s prebivalištem u Bosni i Hercegovini primjenjuju se posebna pravila, u skladu s međudržavnim sporazumom između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Veći dodaci za instruktore
Predložene izmjene pravilnika obuhvaćaju i povećanje dodatka na plaću djelatnim vojnim osobama koje neposredno rade s ročnicima.
Dodatak bi se povećao s četiri na šest posto osnovice plaće. U MORH-u ističu da je rad s ročnicima zahtjevan jer instruktori, osim vojnih znanja, moraju pomagati mladima u prilagodbi na potpuno novi sustav.
Ročnici prvi put ulaze u okruženje u kojem su točno određeni vrijeme ustajanja, obroka, odmora, korištenja mobitela i izvršavanja zadaća. Instruktori zato imaju važnu ulogu u održavanju reda, ali i u stvaranju sigurnog i odgovornog okruženja za obuku.
Procjenjuje se da će povećanje dodataka na godišnjoj razini stajati oko 2,2 milijuna eura.
